Predstavljen u Parizu 96. godine, kombinirao je inovativnu nosivu strukturu i profinjenu mehaniku pogona na sva četiri točka sa vintage stilom. smatraju to čistom stilskom vježbom kojom je Alfa Romeo željela odati počast svojoj tradiciji.
Ali ako se za ovo može reći da je istina što se tiče vanjskog izgleda, Oblak je ispod svoje kože imao i druge argumente. Predstavljen na salonu automobila u Parizu ’96, nije predviđao dolazak novog modela, već je izgrađen na onome što bismo mogli definirati kao jedan od prvih primjera univerzalne platforme, vrlo modernog koncepta danas, ali koji je u to vrijeme izazvao puno iznenađenja.
Svemirski okvir s nosećim okvirom Karakteristika nosive konstrukcije bila je upravo ona u tome što je mogla omogućiti razvoj modela koji se također vrlo razlikuju u pogledu postavljanja i mehaničkog rasporeda, uvijek koristeći isti okvir, oblikovan mrežom od kutijastih elemenata za koje su osigurane grupe četverostranih ovjesa ali da je mogao podržati druge šeme i druge konfiguracije karoserije, uključujući limuzine i članove porodice, dok je baza ostala nepromijenjena. Ispod duge haube pulsirala je varijanta poznatog i dugovječnog 2,5-litarskog V6 “Busso” opremljenog s dva turbopunjača snage 300 KS.
Postavljen daleko unazad, motor je kombinovan sa 6-stepenim ručnim menjačem i pogonom na sva četiri točka sa tri diferencijala, centralni sa viskoznom spojnicom i stražnjim samo blokiranjem. Prema navodima kompanije, automobil bi mogao postići 280 km / h i ubrzati od 0 do 100 km / h za samo 5 sekundi.
Alfa Style Center i počast Nuvolariju Ime Nuvola odabrano je iz više razloga, ali uglavnom radi odavanja počasti sjećanju na velikog vozača Tazija Nuvolarija, koji je za volanom Alfa Romeosa izgradio značajan dio svoje legende. je da je prema nekim teorijama automobil zapravo trebao biti nazvan “Nìvola”, kako je nadimak imao nadimak. Riječ “oblak”, pak, bila je direktnija referenca kako na osjećaj lakoće koji je sugerirala izuzetno čista linija, tako i na promjenjivost, dato upravo fleksibilnom strukturom, koju je automobil predstavljao.
A “Azzurro Nuvola” je takođe boja, odabrana odricanjem od klasične crvene boje, ali ipak odabirom među najznačajnijim bojama tradicije Alfa Romea. Dizajn karoserije nije izvodio vanjski atelje već direktno Alfa Romeo Style Center, zajedničko djelo talenata poput Waltera de Silve, koji će godinu dana kasnije svijetu isporučiti autentično 156 remek-djelo, Wolfganga Eggera i mnogih drugih.
Za njih je zasluga što su mogli spojiti klasične elemente kao što su dva velika brka na bokovima amblema (kasnije ih je preuzeo i 8C Competizione), nadahnuti između ostalog nekim 8C i 6C, 1900. godine i prvom Giuliettom, u odvažnija rješenja poput prednja svetla sa tri odvojena elementa ugrađena u karoseriju.
